OVE NAMIRNICE DOKAZANO SMANJUJU RIZIK NASTANKA ILI POVRATKA RAK-a ...

Rezultati studije sprovedene na 826 pacijenta liječenih od raka debelog crijeva koji nije
metastazirao, pokazuju da je preuranjena smrt kod ljudi koji su jeli najmanje 56 grama
orašastih plodova nedjeljno bila manja za 57 odsto u odnosu na kontrolnu grupu.

Nutricionisti ne preporučuju konzumaciju više od pet do deset orašastih plodova dnevno jer
su bogati mastima, odnosno nezasićenim masnim kiselinama s monozasićenim masnim kiselinama.

Bademi su, na primjer, bogati vitaminom E, magnezijumom, umjerenom količinom proteina, vlakana, vitaminom B2, bakrom i fosforom. Sadrže fitomaterije i folnu kiselinu. Sto grama badema sadrži
578 kalorija, 21.26 g proteina, 19.74 g ugljikohidrata, 11.80 g dijetalnih vlakana i 50.64 g
masti.

Orasi su krcati nezasićenim masnim kiselinama; linolnom, oleinskom i alfa linolenskom, pa se se
preporučuju kao nezaobilazan dio svakodnevne ishrane, naročito trudnicama. Više od 60 odsto ovog
ploda čine upravo masti. Kao i kod ostalih orašastih plodova, mana im je jedino kaloričnost. U
117 g nalazi se 765 kalorija, 76 g masti, 18 g proteina, 16 g ugljenih hidrata i 8 g dijetalnih
vlakana. Bogati su vitaminom C i E, kalcijumom, magnezijumom i gvožđem.

Doktor Temidajo Fadelu, ljekar bostonskog Instituta za rak “Dana Farber” i glavni autor studije,
želio je da provjeri da li konzumiranje orašastih plodova, koje je dokazano korisno u slučaju
kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, ima pozitivno djelovanje i kod raka debelog crijeva.


Pokazalo se da izgledi za preživljavanje pacijenata oboljelih od uznapredovalog kolorektalnog
karcinoma koji nije metastazirao, tri godine nakon liječenja iznose oko 70 odsto. Liječenje se
najčešće sastoji od hirurškog odstranjivanja tumora ili hemoterapije.

Rezultati istraživanja biće predstavljeni na godišnjoj konferenciji Američkog udruženja za
kliničku onkologiju (ASCO), najvećoj svjetskoj konferenciji o karcinomu, koja se održava početkom
Juna Čikagu.

Rezultati druge studije, sprovedene na 992 pacijenata kod kojih je metastazirao kolorektalni
karcinom, pokazali su da je kod pacijenata koji su nakon operativnog zahvata usvojili zdrav način
života (vežbanje i mediteranski način ishrane), rizik od preuranjenog smrtnog ishoda smanjen za
42 odsto, kao i izgledi za recidiv tumora. I ti rezultati će biti predstavljeni na naučnom skupu
u Čikagu.


/novi.ba/ divithana.com /

Bademi gase želju za čipsom, suhe smokve za slatkišima

Bademi gase želju za čipsom, suhe smokve za slatkišima

Čak i ako se pridržavate pravila zdrave ishrane i redovno vježbate, povremeni napadi želje za slatkim ili slanim grickalicama mogu da pokvare sav trud u skidanju kilograma .

Ako povremeno pojedete malo čipsa ili dvije bombone, neće se dogoditi ništa loše, ali kad ste stvarno gladni, kesica čipsa ili gomila pomfrita nisu zdravo rješenje.

Oko 30 grama čipsa ima 150 kalorija i 9 grama masti, dok standardna kesica čipsa sadrži 7 do 8 puta veću količinu, a ako nemate mjeru, vrlo lako je otrgnuti se kontroli i pojesti sve.
Umjesto toga, ako baš imate želju za slanim grickalicama, radije napravite kokice.
Od 30 grama kukuruza dobićete oko tri pune šoljice grickalica, a ova količina ima samo 110 kalorija, oko 1,3 grama masti, ali i i oko 4 grama vlakana, koja su korisna u ishrani.

Dobra zamjena su i orašasti plodovi i sjemenke, odnosno bademi, kikiriki, sjemenke suncokreta ili indijski orah.
Trideset grama sadrži od 120 do 190 kalorija, a pružiće vam dugotrajniji osjećaj sitosti nego što to može gomila skroba u čipsu. Umjesto čipsa, na tanjir možete da stavite nekoliko maslina, nasjeckani kiseli krastavac ili malo kiselog kupusa.


Šest maslina ima oko 20 kalorija i 1,5 grama masti, krastavci su gotovo nekalorični, a kiseli kupus, osim vrlo malo kalorija, sadrži i veliku dozu vitamina C, kao i niz drugih korisnih vitamina i minerala. Dobra zamjena za čips su i alge – paket veličine kesice čipsa sadrži samo 30 kalorija i mnogo korisnih minerala.

Slično je i sa željom da navalite na hrpu pomfrita: jedna mala porcija pomfrita iz restorana brze hrane ima 230 kalorija i 11 grama masti.


Dobro rješenje mogu da budu štapići celera koje ste uvaljali u susam i malo popržili na maslinovom ulju.


Oni koji ne mogu da odole gumenim ili karamel bombonama, mogu da se “prevare” kuglicama od suhih šljiva, koje se prave tako što se nasjeckaju šljive, doda malo javorovog sirupa, kašičica sojinog putera i kašika kakaa koji ne sadrži šećer.

Kuglice možete praviti i od suhih smokvi i sjeckanih badema.

Ovi mali zalogaji posebno su zdravi za djecu jer su izuzetno bogati vitaminima i mineralima, između ostalog magnezijumom, kalijumom i kalcijumom, koji je važan za razvoj kostiju. Suhe šljive imaju izuzetna antioksidativna svojstva. Obje suhe voćke bogate su i vlaknima, pa su korisne i za varenje, ali budite umjereni jer sadrže i mnogo voćnog šećera.


(novovrijeme.ba)